Blog
Halo efekat Meseca – magični krug na nebu i njegovo značenje
Pomeranje sata u 2026
Kalendar 2026 godina
Neradni Dani i Državni Praznici u Srbiji – 2026. godina
Mesečeve mene 2026 – kompletan lunarni kalendar
Kako Nastaju Pustinjske Oluje i Saharski Pesak u Vazduhu u Srbiji
U poslednje vreme, Srbija se sve cešce suočava sa neobičnom pojavom – slojem peska na kolima, zamućenim nebom i suvim, prašnjavim vazduhom. Iako deluje kao scena iz dalekih pustinja, razlog leži u atmosferskom fenomenu koji nas sve više pogada: pesak iz Sahare koji dospeva i do Balkana.

Šta su pustinjske oluje?
Pustinjske oluje nastaju kada jaki vetrovi podignu sitne cestice peska i prašine sa tla — najčešće iz Sahare. Te čestice se zatim uz pomoć visinskih struja prenose hiljadama kilometara i završavaju na našim automobilima, prozorima i u vazduhu koji udišemo.
Kako pesak dolazi do Srbije?
Jugozapadni vetrovi iz Afrike donose saharski pesak preko Mediterana.
Topli frontovi i visinski cikloni podižu čestice visoko u atmosferu.
Lokalni vremenski uslovi omogućavaju spuštanje čestica u niže slojeve atmosfere.
Rezultat: zamućeno nebo, slabija vidljivost i sloj prašine koji pokriva gradove širom Srbije.
Kombinacija vulkanskog pepela i peska
Ponekad pesak dolazi u paketu sa vulkanskim česticama – na primer, kada vulkan Etna izbaci pepeo u atmosferu. Ovaj koktel prirodnih elemenata utice na boju neba, miris vazduha i čak lokalne vremenske uslove.
Koliko je opasno?
Za zdravlje: Pesak ostaje uglavnom u višim slojevima, ali osobe sa respiratornim tegobama mogu osetiti nelagodnost.
Za aviosaobraćaj: Smanjena vidljivost i aerosoli mogu otežati letove.
Za klimu: Pesak u atmosferi može uticati na formiranje oblaka i padavina.
Vetar kao inicijator oluja
U Panonskoj niziji cesto se formiraju ekstremne oluje koje vetrom velikih brzina dodatno šire aerosolne cestice. Orkanski udari vetra ne samo da prenose pesak, vec mogu izazvati supercelijske oluje – grad, kišu i ozbiljnu štetu.
Kako da se zaštitite?
Pratite upozorenja RHMZ-a i budite informisani.
Izbegavajte duže boravke na otvorenom tokom dana kada se očekuje pesak u vazduhu.
Zatvorite prozore, koristite filtere i zaštitite osetljivu opremu.
Ukoliko imate respiratorne probleme, koristite maske.
Saveti za Bezbednost od Sunca
Lepo je osećati sunčeve zrake na svojoj koži, ali zaštita kože od sunca je definitivno od vitalnog značaja za vaše zdravlje. Prekomerno i produženo izlaganje suncu dovešće do staračkih pega, bora, modrica, cepanja kože, preranog starenja kože, promene boje kože i raka kože. Iako će leto svakako doneti oštrije sunčeve zrake, ljudi koji provode mnogo vremena na otvorenom tokom zime i jeseni takođe treba da vode računa.

Ulaženje sunčevih zraka je važno za telesne funkcije, izlaganje suncu je mesto gde dobijamo naš primarni izvor vitamina D koji pomaže našim telima obezbeđujući da apsorbujemo kalcijum koji zauzvrat daje našim kostima snagu.
Problem sa kojim se većina nas susreće, međutim su periodi koje provodimo na suncu duže nego što je potrebno našem telu. Preterano izlaganje sunčevim zracima može izazvati mnoštvo problema kao što su oštećenje kože, pa čak i u nekim slučajevima supresija imunog sistema i gore stanje, naravno, rak kože.
Važno je imati na umu da se rak kože ne može identifikovati samo kod starijih pacijenata već i kod mladih ljudi, stoga je redovna zaštita od sunčevih zraka veoma razborit korak.
Relativno nepoznata činjenica je da deca potroše između 60% i 80% svog izlaganja suncu pre nego što napune 18 godina, što je prilično zapanjujuća statistika i stoga je izuzetno važno da roditelji obezbede da njihova deca imaju adekvatnu zaštitu od sunčevih zraka redovno.
U ovom trenutku, pravo je vreme da razgovarate o izloženosti suncu vašoj koži i šta ono zapravo radi. Sunce emituje svetlosne zrake inače poznate kao ultraljubičasti UV zrake koji kada su izloženi koži mogu izazvati štetno opekotine i druga oštećenja kože kao što je gore navedeno.
Sunčeva svetlost se sastoji od tri različite vrste ultraljubičastih zraka, a to su UVB, UVA i UVC.
UVB – ovi sunčevi zraci su veoma opasni i mogu izazvati ozbiljne opekotine od sunca, oštetiti, au ekstremnim slučajevima čak i probleme sa imunološkim sistemom. Oni se takođe pripisuju nekim oblicima raka kože. Melanom koji se smatra najštetnijim oblikom raka kože, stručnjaci smatraju da je povezan sa UVB opekotinama od sunca kod osoba pre 21. godine. Većina ovih UVB zraka je zarobljena ozonskim omotačem da postoji dovoljna količina ovi štetni zraci koji su prošli kroz ozonski omotač uzrokujući neka ozbiljna oštećenja kože.
UVC – ovi ultraljubičasti zraci su bez sumnje najznačajniji. Međutim, na sreću, zahvaljujući ozonskom omotaču, ovi zraci se filtriraju i uglavnom ne dopiru do nas.
UVA – ovaj ultraljubičasti zrak je najčešći i najpoznatiji i stoga može izazvati najveću štetu. UVA zraci su odgovorni za starenje kože, rak (melanom) i bore na licu. Razlog zašto su UVA zraci najčešći je to što UVA zraci mogu sa lakoćom da prođu kroz ozonski omotač.
Ako to nije bilo dovoljno za ovo potencijalno smrtonosno izlaganje suncu, vredi imati na umu da solarujumi zapravo koriste UVA zrake i stoga, ako koristite solarijum, izlažete se potencijalno izuzetno štetnim UVA zracima.
Ultraljubičasti (UV) zraci su nevidljivi oblik zračenja koje dopire do nas kao duge talasne dužine poznate kao UVA i kratke talasne dužine poznate kao UVB, prodiru u vašu kožu i oštećuju ćelije kože. Opekotine izazvane UVB-om su definitivni znak oštećenja kože. UV zraci mogu izazvati oštećenje kože tokom bilo koje sezone ili na bilo kojoj temperaturi.
Rak kože je najčešći oblik raka u svetu. Od tri uobičajena tipa raka kože, melanom koji nastaje kada se rak formira u melanocitima (ćelije kože koje stvaraju pigment) je najopasniji; mlađe osobe su sklonije melanomu.
Osobe koje su podložnije izlaganju suncu su one sa bledom kožom, plavom, crvenom ili svetlo smeđom kosom i osobe koje se leče od raka kože ili imaju porodičnu istoriju raka kože. Osobe koje uzimaju lekove kao što su antibiotici i lekovi za srce biće osetljivije na sunce i stoga bi trebalo da budu pažljivije u merama zaštite od sunca. Bez obzira na ovu činjenicu, svi moramo da obezbedimo preduzimanje odgovarajućih mera kako bismo izbegli izlaganje suncu.
Zaštitite se od Izlaganja Suncu
Izbegavajte aktivnosti na otvorenom i direktno izlaganje suncu u satima između 10 i 16 sati, ovo su sati najvećeg zračenja kada su sunčevi zraci najjači.
Uvek nosite kremu za sunčanje širokog spektra (zaštita od UVA i UVB) sa zaštitnim faktorom od sunca (SPF) od 15 ili više. Osobama se preporučuje da svakodnevno koriste kreme za sunčanje, čak i kada su u zatvorenom prostoru jer i dalje može doći do izlaganja UV zračenju.
Nanesite kremu za sunčanje 30 minuta pre izlaganja suncu i ponovo nanesite po potrebi, posebno nakon plivanja ili jakog znojenja.
Nosite šešire sa širokim obodom i odeću koja će vam prekriti ruke i noge. Odeća tamne boje pružiće veću zaštitu, ali budite oprezni sa temperaturom toplote da biste izbegli bolesti izazvane toplotom.
Nosite naočare za sunce koje blokiraju 99 do 100 posto UVA i UVB zračenja.
Konsultujte se sa svojim lekarom o osetljivosti na sunce izazvanu lekovima.
Izbegavajte lampe za sunčanje i solarijume.
Redovno obavljajte samopreglede kože kako biste se upoznali sa postojećim izraslinama i uočili promene ili nove izrasline. Obratite pažnju na promene u veličini, obliku, boji ili osećaju mladeža i mrlja.
Deca mlađa od 6 meseci ne bi trebalo da se izlažu suncu.

















